Nacionalni park Skadarsko jezero

Credits: www.flickr.com/photos/philippelemoine/

Na tridesetak kilometara udaljenosti od Podgorice, u zetsko-skadarskoj dolini, smjestilo se Skadarsko jezero. Kao najveća slatkovodna površina u jugoistočnoj Evropi, jezero je svoje plavetnilo prostrlo od Rijeke Crnojevića do Skadra, odnosno, od zaliva Lićeni i Hotit do ostrva Beška. Ograničeno je skadarskom ravnicom, ograncima padina Lovćena i Prokletija i planinama Sutorman, Rumija i Taraboš. Pripada dvijema državama: Crnoj Gori i Albaniji. Prema sinklinalnom pravcu, u jezeru se izdvajaju sledeće prostorne cjeline: Veliko blato, Malo blato, Vučko blato i potopljena dolina Rijeke Crnojevića.

Kao što mnogi znaju, Skadarsko jezero je najveća kriptodepresija na Balkanu (površina mu je iznad nivoa mora, a dno ispod nivoa mora). Prosječna dubina jezera se kreće od 4 – 7 m, dok su u potopljenim rupama, koje su još poznate i pod nazivima vrulja ili „oka”, izmjerene najveće dubine jezera. Ima ih oko 30, a najdublja je Raduš, u kojoj je izmjerena dubina od 60 m. Međutim, neka istraživanja koja su rađena, pokazuju da oka Raduš dostiže dubinu i do 80 m.

Basen Skadarskog jezera smješten je u pojasu gdje se sukobljavaju maritimne i kontinentalne vazdušne mase, a njihov uticaj može se osjetiti i u Nikšićkom polju. Srednja godišnja temperatura kreće se od 14 – 15o C, a od vjetrova najviše duvaju: danik, noćnik, bura, sjever, jugo, murlan, rumijaš, orahovina, upor ili smuta, hercegovac, šilok i garbin.

Credits: www.flickr.com/photos/alexeya/

Sa ciljem očuvanja prirodne ljepote i revitalizacije brojnih kulturno-istorijskih spomenika, crnogorski dio Skadarskog jezera je 27. novembra 1983. godine, sa površinom od 40 000 ha, proglašen nacionalnim parkom (IUCN-a II kategorija zaštite – Zaštićeno prirodno dobro od velikog značaja), od čega je 25 400 ha vodena površina, a 14 600 ha obodno kopno i močvara. Od 2005. godine, Albanski dio Skadarskog jezera je takođe zaštićen pod kategorijom „upravljani prirodni rezervat” (IUCN kategorija IV).

Kao prostor od velikih prirodnih vrijednosti, godine 1989. jezero je, na svih 40 000 ha, dobilo status IBA (Important Bird Areas) ili Područje od međunarodnog značaja za boravak ptica, a 1996. dio jezera sa površinom od 20 000 ha, proglašeno je Ramsarskim područjem (Svjetska lista močvara od međunarodnog značaja). Takođe, jezero je dobilo i IPA status (Important Plant Areas) odnosno Međunarodno značajno područje za biljke.

Prema kriterijumima Bernske konvencije, na području Skadarskog jezera identifikovano je 17 Emerald staništa (područja u kojima su očuvani divlja flora i fauna i njihovo prirodno stanište u zemljama koje nijesu članice EU), dok spisak staništa za Natura 2000 još uvijek nije kompletan, iako neka od staništa ispunjavaju uslove za dobijanje naziva „Posebno zaštićena područja”. Tu se ubrajaju: aluvijalne šume i priobalne mješovite šume. Jezero je takođe, predloženo i za nominaciju kao prekogranični UNESCO Čovjek i rezervat biosfere.

Nacionalni park Skadarsko jezero pripada gradovima Bar (Krajina i Crmnica), Cetinje (Riječka nahija) i Podgorica (Lješanska nahija, Zeta i Malesija).

Specijalni rezervati prirode su: Manastirska tapija, Pančeva oka i Crni žar, dok je glavna atrakcija jezera kudravi pelikan, koji je ujedno i zaštitni znak jezera i svake godine privlači veliki broj ornitologa i očarava ih svojom pojavom.

Autor teksta: Jovana Ratković / Sva prava zadržana
Zahvalna na čitanju.