Pored prelijepog pejzaža i fascinantnog geološkog nasljeđa, Nacionalni park Durmitor dom je impresivne biološke raznolikosti. Zahvaljujući konfiguraciji terena i veličini masiva formirao se raznovrstan floristički i vegetacijski pokrivač, zbog čega područje Durmitora obiluje velikim brojem endemičnih, rijetkih i zaštićenih biljnih vrsta.
O bogatstvu flore i vegetacije Nacionalnog parka Durmitor rađena su mnoga istraživanja i pisani brojni radovi. Ranijim naučnim istraživanjima došlo se do podatka da područje Durmitora i okolnih kanjona ima preko 1.300 biljnih vrsta, sa više od 1.600 taksona (vrsta, podvrsta, varijeteta), među kojima je i veliki broj endemičnih, rijetkih, zaštićenih i drugih značajnih i korisnih biljnih vrsta. U studiji rađenoj 2023. godine, došlo se do novog broja, te se navodi da ovo područje ima 1.986 taksona i da taj broj nije konačan.
Od ukupnog broja registrovanih, 92 taksona se nalaze na nacionalnim i međunarodnim listama zaštićenih vrsta. Po osnovu Annex-a II, IV i V Habitat Direktive zaštićeno je 7 taksona: lincura (Gentiana lutea), planinski ili alpski kotrljan (Eryngium alpinum), gospina papučica (Cypripedium calceolus), dinarski rožac (Cerastium dinaricum), alpska stepska biljka ili kameniti pelen (Artemisia umbelliformis subsp. eriantha), močvarna anđelika (Angelica palustris), mirisava žlijezdača ili žlijezdasti zvončić (Adenophora lilifolia) i druge.
U izobolju vaskularne flore, ističe se brojnost endemskih i endemoreliktnih vrsta: Pulevićev zvončić (Edraianthus pulevicii), Glišićev zvončić (Edraianthus glisicii), tarski zvončić (Edraianthus tarae), ranisavska runjika (Hieracium incisum subsp. ranisavae), crna runjika (Hieracium cernyi), glatkočašična lincura (Gentiana laevicalyx), Pevalekova lofatasta lincura ili gorčica (Gentianella pevalekii), Orfanidisova ljubičica ili Nikolajeva (Nikolina) ljubičica (Viola orphanidis subsp. nicolae) i druge.
U izvorišnom dijelu rijeke Komarnice, u subalpijskom vegetacijskom dijelu, mogu se vidjeti tri vrste roda Volčin (Daphne):
- planinski likovac (Daphne alpina),
- maslinasti likovac (Daphne oleoides),
- Malijev likovac (Daphne malyana) - endem jugoistočnih Dinarida, ime dobio u čast botaničara Malija.
Durmitorski visokoplaninski kraški masiv odlikuje se raznovrsnom i bogatom florom i specifičnom vegetacijom, naročito na području kamenjara, točila, u klisurama i na planinskim vrhovima.
Iako zauzima relativno malu površinu, najznačajnija vegetacija na području nacionalnog parka je šumska vegetacija. Visoke šume zauzimaju oko 8%, izdanačke šume 2% i šikare i šibljaci 13%.
Glavne tipove šuma čine zajednice: šuma grabića sa makljenom i hrastom meduncem, zatim šume crnog graba i jesenje šašike, potom šume crnog bora, zajednice crnog graba i bukve, zajednice jele i bukve, zatim smrčeve šume, zajednice planinskog javora i subalpske bukve, šume subalpske smrče, zajednica smrče i bijelog bora i šume bora krivulja.
Posebnu rijetkost predstavljaju malobrojni primjerci bora munike na Žutoj gredi, koji predstavljaju balkanski subendemit.
Rezervati Crna poda i Mlinski potok predstavljaju osnovne vrijednosti šumskih ekosistema NP Durmitor i dio su genetskog nasljeđa šumskih vrsta drveća planetarnog značaja (crni bor, jela, smrča i bukva).
Na lokalitetu Crna poda, stabla crnog bora dostižu visine i preko 50 metara, te odoljevaju zubu vremena više od 450 godina. Pored crnog bora mogu se pronaći i druge biljne vrste među kojima su mnoge endemi.
Pored pomenutih vrsta drveća u parku se mogu vidjeti i cer, obični grab, kitnjak, obična breze, bijeli bor, sitnolisna lipa, klen, jasika, jasen crni, jova, mliječ, gorski javor, planinski javor, divlja kruška, lipa, gorski brijest i druge vrste.
Žbunje klekovine, takođe, zauzima znatne površine. Travnu vegetaciju čine pašnjaci i livade, s tim što, sve livadske zajednice mogu da budu i pašnjačke, što zavisi od korišćenja i potreba stanovništva, dok neki pašnjaci ni pod kojim uslovima ne bi mogli da postanu livade, zbog florističkog sastava, biljne mase i stanišnih prilika.
Kada su vodeni ekosistemi u pitanju u sastavu mikrofitske flore nalaze se mahovine, cvjetnice i alge, odnosno, konstatovano je ukupno 37 vrsta, od čega 9 pripada algama razdela Charophyta (pršljenčice).
Hvala na čitanju
Comments
Post a Comment